Velebit je najduža planina Dinarskog sustava izuzetnog geomorfološkog bogatstva. Dominiraju strmi, stjenoviti vrhovi (narod ih zove "kukovi" i "grede") i odvojene, zatvorene depresije: ponikve, doci, "dulibe" i manja polja. Svijet tišine,svježine i mirisa vegetacije pruža užitak planinarenja brojnim stazama od sjevera prema jugu. Baske Oštarije su razdjelnica srednjeg I južnog Velebita i kao takve predstavljaju značajno stjecište markiranih planinarskih putova. Vrsne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita, od Zavižana do Baških Oštarija povezuje oko 50km duga planinarska staza, nazvana po njenom projektantu i graditelju Premuzaceva staza. Ljupkim zidanim serpentinama, podzidama, polutunelima i mostićima prolazi kroz najdivljiji i najnedostupniji velebitski krš. Zbog savršene uklopljenosti u prirodni okoliš, predstavlja remek djelo graditeljstva te je opravdano nazvana poučnom planinarskom stazom. Staza pruža jedinstveni pogled na more, otoke i unutrašnje pejzaže planine. Najveća koncentracija velebitskih atraktivnih lokacija nalazi se u njegovu sjevernom dijelu, između prijevoja Vratnik i velikog Alana. Tu je Zavižan sa specijalnim botaničkim rezervatima i velebitskim botaničkim vrtom, botaničari su utvrdili 2700 biljnih vrsta i 78 biljnih edema. Štirovaća je pak udolina smjestena na oko 1100 m nadmorske visine koja je sa svih strana zatvorena šumovitim kosama. Dno joj je obraslo smrekom sto ćini jednu od najljepših crnogoričnih suma u Hrvatskoj. Planinarski putovi su označeni bijelom točkom u crvenom krugu (na stablu ili kamenu), obilježeni su pristupi do vrhova, spilja, planinarskih domova i skloništa. UNESCO (Obrazovna, znanstvena i kulturna organizacija Ujedinjenih naroda) podržava prepoznavanje i zaštitu kulturne i prirodne baštine cijelog Svijeta, koji se smatraju izvanrednom vrijednosti za čovječanstvo. Godine 1972. UNESCO je prihvatio Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine. Prirodna baština odnosi se na izvanredne fizičke, biološke i geološke formacije, staništa ugroženih vrsta biljaka i životinja, te očuvanje područja od znanstvene i estetske vrijednosti. Dostavom mišljenja IUCN-a (The World Conservation Union), iz travnja 1979., da Plitvička jezera zaslužuju status dobra prirodne svjetske baštine, prvenstveno na osnovu neometanog stvaranja sedre i hidrološkog sustava, zadovoljeni su kriteriji za uvrštavanje na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO. Proglašenje područja Nacionalnog parka Plitvička jezera svjetskim dobrom i upisivanje na UNESCO-vu Listu svjetske baštine 26. listopada 1979., obvezuje nas na očuvanje i zadržavanje postojećeg stanja prirode. Plitvice VIDEO link
http://www.np-plitvicka-jezera.hr info@np-plitvicka-jezera.hr tel:+385 (0)53 751 015 (rezervacije i upiti)